Prirodno, čovjek noć koristi za odmor i spavanje, dan za rad i druge aktivnosti, dobro ima tu i nekih drugih zanimljivih stvari ali o njima neki treći put.
Ne/Sretnici koji su budni par sati prije ostalih, recimo oko četiri ujutro, sada na noćnom nebu mogu uživati u prizoru zimskih zviježđa, Mjeseca u posljednjoj četvrti, te sjajnog Jupitera i crvenkastog Marsa nedaleko plavog Siriusa, najsjajnije zvijezde na nebu.
Već sutra, ranim nedjeljnim jutrom, prvog dana rujna, to po jednog podjeli godišnjih doba, neće biti ljetni ranojutarnji, već jesenji jutarnji prizor!
Znamo da se tijekom godine izmjenjuju godišnja doba. Osim općepoznate astronomske, postoji i meteorološka te klimatološka podjela godišnjih doba.
Na astronomsku jesen pričekati ćemo dvadesetak dana gledano s aspekta meteorološke znanosti ono počinje prvog dana rujna! Načelno možemo reći kako je svako godišnje doba vremenski period od oko tri mjeseca, ali s razlikom početka i završetka ovisno da li ih promatramo kroz „naočale“ astronoma, meteorologa ili klimatologa.
Astronomska podjela godišnjih doba ove godine izgleda ovako; proljeće je započelo 20.III, ljeto 20.VI, jesen će započeti 22.IX, a zima 21.XII.
Podjela godišnjih doba očima meteorologa izgleda ovako; proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja, ljeto od 1. lipnja do 31. kolovoza, jesen od 1. rujna do 30. studenog a zima od 1. prosinca do 28. (29.) veljače. Ukoliko vam se ova podjela godišnjih doba više dopada, sutra, prvog dana rujna, slobodno proslavite kao prvi dan jeseni.
Imajte na umu kako je takva podjela načinjena iz čisto praktičnih razloga obrade, analize i predstavljanja podataka.
Klimatološka podjela je je kompliciranija ali i aktualno najrelevantnija. Ona pretpostavlja dva osnovna, duža, godišnja doba (ljeto i zima) te dva prijelazna, kratka godišnja doba (proljeće i jesen).
