Ignoriranje očitih problema vrlo često zna biti kobno, kako danas za vrijeme pandemije koranvirusa tako i prije stotinjak godina, točnije 1914. godine kada je zbog ljudske nepažnje, na današnji dan blizu Rovinja potonuo danas kultni Baron Gautsch.
Ovo je priča o ‘hrvatskom Titaniku’ kako ga čisto nazivaju.
Luksuzni putnički brod Baron Gautsch porinut je u more u britanskom brodogradilištu 1908 godine, dug 84,5 metara, širok 11,6 metara.
Od 1908 – 1914 prevozio je putnike iz Dalmacije prema Trstu i ostalim lukama na sjevernom Jadranu. Izbijanjem Prvog svjetskog rata, mnogi trgovački brodovi Austro-Ugarske Monarhije bili su preuzeti u vojnu službu. Oličeni su u maskirne boje te služili kao pomoćne krstarice za prijevoz vojnika ili opskrbu, tako i Baron Gautsch.
Mnogi časnici bili su rezervisti te su stupili u službu ratne mornarice. Baron Gautsch je tako u četiri plovidbe i 1810 Nautičkih Milja prevezao vojna pojačanja iz Trsta u Kotor u Crnoj Gori. Na svim povratnim plovidbama brod je prevozio evakuirane civile prema lukama sjevernog Jadrana, ukupno 2855 osoba.
Tako je bilo redovito sve do 13. kolovoza 1914. godine kada se Baron Gautsch s putnicima iz Dalmacije vraćao prema Trstu, ploveći najkraćim putem.
RUČAK S PUTNICIMA IZ PRVE KLASE
Od Lošinja do Pule brod je bio pod zapovjedništvom prvog časnika Luppisa. No, on je napustio most bez kapetanova dopuštenja radi ručka s putnicima iz prvog razreda te je predao drugom časniku Tenzeu zapovjedništvo.
Baron Gautsch započeo je plovidbu sjeverno mnogo bliže nego su vojne vlasti naredile. Brod se mimoišao s drugim brodom Prinzom Hohenloheom koji je plovio južno prema dalmatinskim otocima više od 3 nautičke milje podalje od obale nego Baron Gautsch.
Čak upozorenja nekoliko putnika nisu uspjela natjerati Tenzea da promjeri smjer plovidbe.
Sedam nautičkih milja od Brijunskih otoka u 14.50 sati parobrod je naišao punom brzinom na prijateljsko minsko polje koje su upravo položili k.u.k. minopolagači. Minopolagač Basilisk odaslao je signale upozorenja no Barun Gautsch nije na njih reagirao.
Samo nekoliko minuta nakon nailaska na minu brod je potonuo šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini nadomak Rovinja.
Iako blizu, posada Basiliska uz pomoć još tri razarača uspjeli su spasiti ukupno 159 ljudi, dok je njih 177, od toga mnogo žena i djece izgubilo život u brodolomu. Drugi časnik potonuo je sa brodom, dok su zapovjednik i prvi časnik uhićeni i zatvoreni u Puli.
Tijek istrage i suđenje nisu poznati jer je radi ratnog stanja javni tisak bio cenzuriran.
"Djeca su se uglavnom sva potopila. Mornari su bili dospjeli spustiti u more čamce za spašavanje i ukrcati u njih djecu, nu nitko se u onoj panici nije sjetio odriešiti užeta, pa je toneći parobrod povukao za sobom čamce i djecu. Ta su jadna djeca bila, čini se, prve žrtve Prvoga svjetskoga rata." (Izvor: Dr. Ante Pavelić - Doživljaji I,rukopis, Italija 1947., treće izdanje 1968., Madrid,str. 438, knjiga u fundusu Sveučilišne knjižnice u Zagrebu).
BARON GAUTSCH DANAS
Brod leži na kobilici u uspravnom položaju na pjeskovitom dnu na dubini od 37 – 41 metara. Najviši i najplići dio broda je gornja paluba, jer od drvenog zapovjedničkog mosta nije ostalo gotovo ništa.
Jarboli vise nisu na svome mjestu – prednji je srušen i leži nagnut na nadgrađe, dok zadnjem jarbolu nema traga. Trup je dobro očuvan, a na sredini lijeve strane broda u visini vodne linije zjapi rupa veličine oko 2 x 2 metra koju je prouzročila eksplozija mine.
Na pramcu broda je sidreno vitlo, a oba sidra su na svojim mjestima. Nadgrađe broda dostupno je i manje iskusnim roniocima. Budući da su drveni dijelovi palube uglavnom istrunuli, danje svjetlo omogućuje dobru vidljivost na gornjim palubama i prostorima gdje su bili saloni i blagovaonice za putnike.
Stakla s prozora odavno su ispala iz okvira, a sohe čamaca za spašavanje na lijevoj strani broda i danas su iskrenute prema boku, svjedočeći o borbi posade i putnika da napuste tonući brod. Prednji dimnjak propao je u unutrašnjost broda i leži koso iznad kotlovnog prostora.
U okolici broda mogu se susresti razne vrste riba, od velikih jata sitnijih riba do većih primjeraka tuna. Kada je vidljivost na olupini izvanredna, tada se već sa površine naziru gornji dijelovi broda.
Vidljivost u unutrašnjosti broda u pravilu je osjetno bolja nego na vanjskom dijelu olupine, zbog manjeg strujanja mora, ali je potreban oprez kod kretanja iznad paluba i kroz prostore u kojima je uvijek sloj finog mulja koji se lako uzdigne zbog nepotrebnog mahanja perajama.
Izvor: WIKIPEDIA/DIVING-SHARK
