Na Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održan je okrugli stol „Čitateljske navike učenika osnovnih i srednjih škola Istarske županije“ na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja koje je provedeno u istarskim osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2022./2023.
Ovo istraživanje provedeno je na inicijativu Istarske županije, a okrugli stol organizirali su Gradska knjižnica i čitaonica Pula – Županijska matična razvojna služba i Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara.
Okrugli stol otvorila je Liana Diković, voditeljica Županijske matične razvojne službe, izlaganjem „Školske knjižnice Istarske županije – stanje“, a o samom istraživanju i rezultatima govorile su članice radnog tima istraživanja Amadea Draguzet (OŠ Stoja Pula), Elda Pliško Horvat (TSŠ –SMSI Dante Alighieri Pula-Pola), Kristina Varda (Pazinski kolegij), Dragica Pršo (OŠ Monte Zaro) i Adriana Ive (TSŠ SMSI Rovinj-Rovigno).
Okruglom stolu prisustvovale su i Patricia Percan, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu IŽ, i Elena Puh Belci, viša savjetnica za obrazovanje, sport i tehničku kulturu IŽ, kao i tri ravnateljice škola u kojima je istraživanje provedeno.
Opći cilj istraživanja bile su navike čitanja učenika dobi u osnovnim i srednjim školama, a specifični ciljevi zainteresiranost učenika za čitanje lektirnih naslova, ali i onih koji nisu zadani školskim kurikulom te interes za dječje časopise. Pod pojmom čitanja ovdje se ne misli isključivo na čitanje knjiga u papirnatom obliku, već na čitanje bilo kojeg medija.
Jedan od ciljeva bio je utvrditi motivatore i demotivatore čitanja u području: teme, grafičkog oblikovanja knjige, stila pisanja, okolinskih uvjeta, roditeljskih stavova i poteškoća s čitanjem.
Nastavno na to, zaključeno je da je potrebno utvrditi usklađenost opremljenosti školskih knjižnica sa zahtjevima i ishodima kurikula hrvatskog jezika, ali i interesima učenika.
Za sada se može pretpostaviti da je potrebno još puno suvremene knjižnične građe kako bi se odgovorilo na učeničke interese i ishode kurikula hrvatskog jezika jer se učitelju daje profesionalna autonomija prilikom izbora djela za cjelovito čitanje s naglaskom na odabir suvremenih tekstova, a knjižničar je tu da knjižničnom građom odgovori na navedene potrebe.
Anketni upitnik u sklopu istraživanja ispunio je 4.541 učenik osnovnih škola Istarske županije, 1.303 srednjoškolca hrvatskih škola te 109 učenika talijanskih srednjih škola.
Prikupljeni podaci ukazuju da navike čitanja učenika osnovnoškolske dobi nisu razvijene u dovoljnoj mjeri. Interesi učenika zahtijevaju suvremene tekstove koji su tematski, recepcijski – spoznajno, jezično i grafički drugačiji od trenutno, većim dijelom, zastupljenih naslova zaostalih iz prethodnih kurikulskih popisa lektire.
Učenike najviše od mnogih knjiga odbija, prema dobivenim podacima, jesu riječi i rečenice koje ne razumiju, teme koje su od njih udaljene i ne prate njihovu svakodnevicu o kojoj žele čitati.
Rezultati istraživanja, između ostalog, pokazali su da se u obiteljskom okruženju osnovaca ne čita dovoljno, ne odlazi u knjižnice, ne poklanja knjige i ukupno ne pokazuju stavovi koji ističu važnost čitanja. Usporednom analizom pokazalo se da se stavovi o čitanju s dobi mijenjaju u smjeru smanjenja interesa za čitanje.
Porazna statistika
Najveći dio ispitanika u osnovnim školama čita samo jednu knjigu mjesečno, što se odnosi na onu zadanu lektirom, 56% ne čita ništa izvan lektire, a 50% njih prvi put dolazi u knjižnicu kada krene u školu. Sve to navodi na zaključak da su školske knjižnice neophodne i jedine koje osiguravaju postojanje kakvih takvih čitatelja te ih je stoga potrebno osuvremenjivati njihovim osnovnim oružjem, knjigama zbog kojih će čitatelji ostati čitatelji, a ne pobjeći od knjiga.
Istraživanje je pokazalo i da tipičan srednjoškolac u Istarskoj županiji ima vrlo skromnu obiteljsku knjižnicu te njegovi roditelji/staratelji rijetko čitaju knjige, s knjigama se susreo u najranijoj dobi, a do knjiga dolazi posudbom.
Istraživanje je pokazalo da učenici srednjih škola vrlo rijetko čitaju dnevni tisak (od dnevnog tiska čitajue 24 sata, Glas Istre i neke druge lokalne portale) te ne smatraju da je čitanje dnevnog tiska važnije od čitanja knjiga.
Na pitanje „Čitaš li rado?“ 42,8 % njih odgovorilo je pozitivno, dok ih 57,2 % ne čita rado, a najdraže im je čitati: tiskanu knjigu – 59%, stripove – 0.4%, audioknjigu – 3,5%, eknjigu - 10,5 %, dok se 22.2% izjasnilo da ne čita knjige.
Cjelokupni rezultati istraživanja bit će uskoro objavljeni na mrežnim stranicama Gradske knjižnice i čitaonice Pula, Istarske županije i škola koje su sudjelovale u istraživanju.
