Na današnjoj 250. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Nacrt prijedloga zakona o turizmu kojim će se stvoriti pravni okvir za učinkovito upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti na temelju mjerljivih podataka.

Zakon o turizmu uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, sustav prikupljanja, praćenja i analize podataka, sustav upravljanja destinacijom, sektorski specifičan sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja u turizmu.

„Zakonom se osiguravaju pretpostavke za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, vezano uz korištenje i turističku valorizaciju prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unapređenja uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac prilikom predstavljanja Nacrta prijedloga zakona.

Zakonom se uspostavlja i okvir za prikupljanje, praćenje i analizu podataka koji uključuje pokazatelje održivosti, indeks turističke razvijenosti i satelitski račun održivog turizma. Sve turističke zajednice izrađuju plan upravljanja destinacijom za razdoblje od četiri godine.

„Turističke zajednice razvrstane u najviše kategorije indeksa turističke razvijenosti izrađuju i izračun prihvatnih kapaciteta, koji pokazuje koliko turista može primiti određena destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor, resurse kao i na zadovoljstvo turista. Jedinica lokalne i područne samouprave, dužna je koristiti izračun prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju“, istaknula je Brnjac.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti i odluku o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave kao i odluku o upravljanju turističkim tokovima i odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa, koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta.

„Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, a ta sredstva, koja su prihod jedinice lokalne samouprave, namjenski se koriste za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode“, rekla je Brnjac.

Nacrtom prijedloga zakona o turizmu je predviđeno da predstavnička tijela jedinice lokalne i područne samouprave mogu na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije. Projekti upisani u bazu projekata od posebnog značaja za turizam imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam, uz uvjet da zadovoljavaju sve uvjete prihvatljivosti definirane pozivima za dodjelu sredstava.

„Zakon će predstavljati i pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticaja koji će omogućiti ciljane potpore za poduzetnike u turizmu, koji po prvi puta uključuje i sektor nautičkog turizma.

U okviru reforme upravljanja razvoja turizma smo se obvezali na izmjene zakonodavnog okvira koji će usmjeriti ulaganja poduzetnika u turizmu u zelenu i održivu gradnju, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, te primjenu načela kružnog gospodarstva, kao i u korištenje digitalnih tehnologija, odnosno u njihovu zelenu i digitalnu tranziciju.

Donošenjem Zakona o turizmu, uz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine i Nacionalni plan razvoja održivog turizma, zaokružuje se reforma upravljanja razvoja turizma u smjeru održivosti“, zaključila je Brnjac.

Nacrt prijedloga zakona o turizmu upućen je u saborsku proceduru te bi Zakon trebao stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.