Kako piše hrturizam, kao i svake godine, vode se rasprave kako nam je sezona podbacila tj. kako je sve više i više smještajnih kapaciteta prazno tj. slobodno na tržištu za najam, čak i u špici sezone. 

Je li nam turistička sezona podbacila? Nije. To ne potvrđuje niti jedan službeni podatak. 

Ako gledamo službene podatke eVisitora, od početka godine do danas ostvareno je 10.6 milijuna dolazaka i 48.9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 4 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima.Ako gledamo samo obalu, imamo 3 posto više dolazaka i 1 posto više noćenja, a ako gledamo samo kontinentalne županije imamo 6 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja.

Što se tiče turističkog prometa u predsezoni, ove godine bio je bolji za 11 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima nego prošle godine.

Dakle, ako gledamo službene brojke, a to su jedini službeni i relevantni podaci,  imamo rast broja dolaska i noćenja spram prošle godine - koja je inače bila rekordna turistička sezona. 

Dakle o slabijoj turističkoj sezoni nema nikakvog govora niti službenih podataka. Možemo samo pričati o dojmu, no to je druga priča. Dapače, ako se trenutni trendovi nastave - opet ćemo imati novu referentu rekordnu turističku godinu. 

Također, na autocestama je zabilježen promet od 34,2 milijuna vozila od početka godine do 15. srpnja, što je 11 posto više nego u istom razdoblju lani, a naplaćeno je 12 posto više cestarina, u iznosu od 205,2 milijuna eura bez PDV-a. Broj putnika u hrvatskim zračnim lukama porastao je između 10 i 25 posto., piše hrturizam.hr

Zašto onda ima praznih smještajnih kapaciteta za turistički najam? 

Oni koji prate turizam, pa tako i hrturizam, znaju kako se već godinama jasno i glasno ističe kako Hrvatska ima preveliku ponudu spram potražnje, a broj smještajnih kapaciteta iz godine u godinu samo raste.

Evo i službenih podataka za 2023. godinu i 2024. godinu.  

Foto: Ilustracija/ HTZ

Ako gledamo tablicu koja govori o službenim ukupnim kapacitetima, jasno se vidi kako samo u 2024. godini imamo 57.868 ležajeva više nego 2023. godine.

Ako toj brojci pridodamo i rast broja smještaja svake godine, jasno je kako se u nazad samo par godina stvorila prevelika ponuda spram potražnje. Na to sam upozoravao i prije 2019. godine.

Ono što je također jasno vidljivo, kako samo ove godine imamo 52.026 više kreveta u "privatnom smještaju" nego 2023. godine. Ako tome dodamo i rast kapaciteta u privatnom smještaju unazad pet ili više godina - zaključak je jasan.

Rast smještaja ne prati i potražnja

Ako imamo istu potražnju ( ili blagi rast ), a broj smještajnih kapaciteta raste dvoznamenkasto - matematika je jasna.

Neki smještajni objekti će biti slabije popunjeni, neki će imati kraću sezonu, a neki manju cijenu koju će nuditi pod last minute ponudom. Također, kako raste ponuda iz godine u godinu, sve više vlasnika smještaja će biti u istoj situaciji, pogotovo oni kapaciteti koji su slabije kvalitete. Logično je da će prije iznajmiti oni kapaciteti koji su bolje kvalitete i na boljoj lokaciji tj. daju najbolji odnos vrijednosti za novac, od onih manje kvalitete.

Obratite pažnju i kako "crno tržište" nije u službenim podacima, a prema konzervativnim procjenama radi se o 30% kapaciteta u privatnom smještaju. Naravno, nitko ne zna točnu brojku, ali svi sve znamo, zar ne?

Konkurencija je jaka, kako u Hrvatskoj, tako i kod drugih destinacijskih konkurenata.

Što se tiče cijene, možemo imati svoje mišljenje, no to je stvar tržišta. Tržište je najbolji regulator. Ako smo previše digli cijene i ne opravdamo vrijednost za novac, tržište će nas kazniti. Kaznit će nas ove godine slabijom potrošnjom, a iduće sezone slabijim dolaskom.

Ako gledamo samo broj dolaska i noćenja koji raste iz godine u godinu, očito nas tržište još ne kažnjava - što god ja ili vi mislili o tome.

• Zbog inflacije do čak 91 posto, turski restorani zjape prazni, grčki profitiraju
• Panika na Cipru zbog velikog pada broja posjetitelja

Zaključak je jasan. Ne, sezona nije podbacila.

Dapače, opet ćemo imati rekordnu sezonu. Naravno ako gledamo samo statistiku broja dolaska i noćenja. No turizam je puno više od kreveta i plaže. Za ovu raspravu oko lošije sezone, jednostavno nema službenih podataka.

A što se tiče smještajnih kapaciteta, jasno je kako iz godine u godinu broj kapaciteta raste, a potražnja je ista ili imamo mali rast iste, no ne toliki da popuni sve nove kapacitete.

• U Istri maksimalni dozvoljeni kapaciteti prema prostornom planu premašeni za 43%

Sukladno rastu broja dolaska / noćenja, rastu broja smještajnih kapaciteta postavlja se pitanje je prati li isti rast i jačanje bazične infrastrukture, jesmo li proširili plaže, broj parking mjesta, ojačali električnu mrežu, ojačali kapacitete za gospodarenje s više otpada, poboljšali sustav vodoopskrbe i odvodnje...

To su pitanja oko kojih moramo voditi rasprave. To je prvi stup održivog turizma. Koliko uopće možemo primiti gostiju sukladno trenutnom opterećenju cijele infrastrukture?, piše hrturizam.